Žao nam je, podaci o geolokaciji ne mogu da se povrate za vaš uređaj. Popunite polja obrasca ispod da biste nametnuli otkrivanje vaše trenutne geolokacije.
Zrenjanin danas je grad koji ume da probudi setu i ponos u istoj rečenici – a ponekad i bes, kad brojke kažu ono što u razgovoru na pijaci svi odavno osećaju. Ovo nije tekst “protiv” grada, niti “za” bilo koga. Ovo je pokušaj da se, bez foliranja, pogleda: kako je bilo, gde smo sada i šta su realni planovi za sutra – uz činjenice koje možete proveriti.
Zrenjanin juče: sećanje na grad koji je imao “težinu”
Stariji čitaoci pamte Zrenjanin kao grad koji je imao ritam smena, buku iz pogona, pune autobuse ujutru i onu posebnu sigurnost: “biće plata, biće posla”. I kad se grad menjao kroz vreme (ime, država, sistem), jedno je ostajalo isto – osećaj da je Zrenjanin “nešto”, ne samo tačka na mapi Banata.
A onda dođu brojke, hladne i poštene: prema objavi Grada o prvim zvaničnim rezultatima Popisa 2011, na teritoriji Grada Zrenjanina bilo je 122.714 stanovnika (u samom gradu 75.743). Danas, prema Popisu 2022 (RZS – konačne tabele), na teritoriji grada je 105.722 stanovnika (u gradskim naseljima 67.129, u ostalim 38.593). To je pad od oko 17.000 ljudi za jedanaest godina – otprilike 14%. To nije statistika. To su prazne klupe, ugašena svetla u kućama, manje dece u dvorištima, manje kupaca u radnjama, manje “života” u selima.
Zrenjanin danas: između olakšanja i nepoverenja
Najveća tema koja je decenijama pravila razliku između ponosa i gorčine je voda za piće. Zrenjanin je godinama bio simbol problema koji ne bi smeo da traje. I upravo zato je važna činjenica: rešenje o zabrani upotrebe vode za piće iz 2004. godine stavljeno je van snage rešenjem od 09.10.2025. (dokumenti su javno dostupni na sajtu JKP ViK Zrenjanin).
Ali realnost je i ovo: poverenje se ne vraća jednim papirom. Vraća se stabilnim kvalitetom, jasnim objašnjenjima, transparentnim analizama i – možda najteže – obnavljanjem dotrajale mreže i smanjenjem gubitaka. Dobra stvar je što građani mogu redovno da prate izveštaje i analize na zvaničnom sajtu vodovoda, umesto da se oslanjaju na “priča se”.
Druga strana “danas” je svakodnevica: put do posla, rupe, parking, komarci, spora administracija, nervoza na šalteru i ona rečenica koju čujete i od 60-godišnjaka i od 16-godišnjaka: “Svi bi nešto, a niko ništa.” I tu negde nastaje bes – ne zato što ljudi vole da se ljute, nego zato što osećaju da je vreme potrošeno.
Realni planovi za sutra: tri posla bez kojih nema napred
“Sutra” u ovom tekstu nije romantična parola. “Sutra” su stvari koje su već u dokumentima i koje se mogu meriti. Najbolji lakmus-papir za to je budžet – jer budžet je mesto gde se vidi šta je gradu stvarno prioritet.
1) Infrastruktura i otpadne vode: ono što se ne vidi, a odlučuje kvalitet života
U Zrenjaninu se izvode radovi na gradnji glavnog kolektora otpadnih voda, koji je deo šire priče – da kanalizacioni sistem i naselja dobiju rešenje koje neće stalno “krpiti”, nego trajati. Ovo nije tema koja skuplja lajkove, ali je tema koja odlučuje zdravlje, ekologiju i razvoj.
U budžetskim dokumentima za 2026. vide se stavke koje idu na upravljanje otpadnim vodama i kanalizacionu infrastrukturu (uključujući radove u više naselja). To je “sutra” koje se meri kilometrima cevi i realnim priključcima, a ne lepim govorima.
2) Čist grad (zaista): deponija, divlje deponije i “ne bacaj pored kontejnera”
Ako želite primer gde se bes pretvara u racionalnu akciju – to je otpad. U obrazloženju budžeta za 2026. postoje ozbiljne stavke za sanaciju gradske deponije, kao i za uklanjanje divljih deponija. To je skupo, sporo i nezahvalno, ali je elementarna stvar.
Realno “sutra” ovde izgleda ovako: grad ulaže, ali bez discipline (i kazni kad treba) – uvek ćemo se vrteti u krug. Ovo je i pitanje kulture: nije normalno da neko ceo život provede u gradu, a da mu je normalno da baci šut u kanal.
3) Kuće, stanovi, računi: energetska efikasnost kao “tiha” pomoć porodicama
U budžetu se vidi i program energetske efikasnosti: izdvajanja za sufinansiranje mera (npr. stolarija, kotlovi), kao i projekti vezani za grejanje/hlađenje. Možda ne zvuči kao “velika politika”, ali za porodice je to često razlika između “preživljavamo” i “možemo normalno”.
Gde još imamo razlog za ponos (i zašto je to važno i mladima)
Zrenjanin nije samo problem. Zrenjanin je i kultura, sport, manifestacije, tvrdoglava energija ljudi koji prave nešto ni iz čega. U budžetskim dokumentima vidi se finansiranje ustanova kulture i projekata (među njima i programski okvir “Zrenjanin – prestonica kulture Srbije 2025”). To je važno jer grad bez sadržaja postaje samo spavaonica.
Za starije: ovo znači da grad mora da čuva institucije i tradiciju, ali i da novac ide tamo gde se vidi rezultat, a ne samo “da se potroši”.
Za mlađe: ovo znači da grad koji ulaže u sadržaj, sport i znanje ima veću šansu da zadrži ljude – ili bar da omogući da se vrate. Nije poenta da svi ostanu. Poenta je da ostajanje bude izbor, a ne kazna.
Jedna rečenica koja boli, ali oslobađa: “Nema nam spasa bez odgovornosti”
Najrealniji plan za sutra nije jedan projekat, nego dogovor oko osnovnih stvari: voda mora biti stabilna i proverljiva, otpadne vode moraju imati sistemsko rešenje, a otpad mora prestati da bude “tuđ problem”. Budžet može da pokaže smer, ali navike i kontrola daju rezultat.
Zrenjanin danas je grad koji ima pravo i na setu i na ponos. Ali ima i obavezu da se ne laže. Ako je nešto dobro – recimo jasno. Ako nije – tražimo dokaz, rok, odgovornost. I onda se, polako, bes pretvara u nadu koja nije naivna, nego zaslužena.
U nadi da će svi nephodni podaci i novosti iz opštine Zrenjanin biti pravovremeno dostupni mojim sugrađanima, informativni portal svih građana opštine Zrenjanin je dostupan da ga uređujemo zajedno. Poziv je otvoren.
Zrenjanin danas: kako je bilo, gde smo sada i šta su realni planovi za sutra
Zrenjanin danas je grad koji ume da probudi setu i ponos u istoj rečenici – a ponekad i bes, kad brojke kažu ono što u razgovoru na pijaci svi odavno osećaju. Ovo nije tekst “protiv” grada, niti “za” bilo koga. Ovo je pokušaj da se, bez foliranja, pogleda: kako je bilo, gde smo sada i šta su realni planovi za sutra – uz činjenice koje možete proveriti.
Zrenjanin juče: sećanje na grad koji je imao “težinu”
Stariji čitaoci pamte Zrenjanin kao grad koji je imao ritam smena, buku iz pogona, pune autobuse ujutru i onu posebnu sigurnost: “biće plata, biće posla”. I kad se grad menjao kroz vreme (ime, država, sistem), jedno je ostajalo isto – osećaj da je Zrenjanin “nešto”, ne samo tačka na mapi Banata.
A onda dođu brojke, hladne i poštene: prema objavi Grada o prvim zvaničnim rezultatima Popisa 2011, na teritoriji Grada Zrenjanina bilo je 122.714 stanovnika (u samom gradu 75.743). Danas, prema Popisu 2022 (RZS – konačne tabele), na teritoriji grada je 105.722 stanovnika (u gradskim naseljima 67.129, u ostalim 38.593). To je pad od oko 17.000 ljudi za jedanaest godina – otprilike 14%. To nije statistika. To su prazne klupe, ugašena svetla u kućama, manje dece u dvorištima, manje kupaca u radnjama, manje “života” u selima.
Zrenjanin danas: između olakšanja i nepoverenja
Najveća tema koja je decenijama pravila razliku između ponosa i gorčine je voda za piće. Zrenjanin je godinama bio simbol problema koji ne bi smeo da traje. I upravo zato je važna činjenica: rešenje o zabrani upotrebe vode za piće iz 2004. godine stavljeno je van snage rešenjem od 09.10.2025. (dokumenti su javno dostupni na sajtu JKP ViK Zrenjanin).
Ali realnost je i ovo: poverenje se ne vraća jednim papirom. Vraća se stabilnim kvalitetom, jasnim objašnjenjima, transparentnim analizama i – možda najteže – obnavljanjem dotrajale mreže i smanjenjem gubitaka. Dobra stvar je što građani mogu redovno da prate izveštaje i analize na zvaničnom sajtu vodovoda, umesto da se oslanjaju na “priča se”.
Druga strana “danas” je svakodnevica: put do posla, rupe, parking, komarci, spora administracija, nervoza na šalteru i ona rečenica koju čujete i od 60-godišnjaka i od 16-godišnjaka: “Svi bi nešto, a niko ništa.” I tu negde nastaje bes – ne zato što ljudi vole da se ljute, nego zato što osećaju da je vreme potrošeno.
Realni planovi za sutra: tri posla bez kojih nema napred
“Sutra” u ovom tekstu nije romantična parola. “Sutra” su stvari koje su već u dokumentima i koje se mogu meriti. Najbolji lakmus-papir za to je budžet – jer budžet je mesto gde se vidi šta je gradu stvarno prioritet.
1) Infrastruktura i otpadne vode: ono što se ne vidi, a odlučuje kvalitet života
U Zrenjaninu se izvode radovi na gradnji glavnog kolektora otpadnih voda, koji je deo šire priče – da kanalizacioni sistem i naselja dobiju rešenje koje neće stalno “krpiti”, nego trajati. Ovo nije tema koja skuplja lajkove, ali je tema koja odlučuje zdravlje, ekologiju i razvoj.
U budžetskim dokumentima za 2026. vide se stavke koje idu na upravljanje otpadnim vodama i kanalizacionu infrastrukturu (uključujući radove u više naselja). To je “sutra” koje se meri kilometrima cevi i realnim priključcima, a ne lepim govorima.
2) Čist grad (zaista): deponija, divlje deponije i “ne bacaj pored kontejnera”
Ako želite primer gde se bes pretvara u racionalnu akciju – to je otpad. U obrazloženju budžeta za 2026. postoje ozbiljne stavke za sanaciju gradske deponije, kao i za uklanjanje divljih deponija. To je skupo, sporo i nezahvalno, ali je elementarna stvar.
Realno “sutra” ovde izgleda ovako: grad ulaže, ali bez discipline (i kazni kad treba) – uvek ćemo se vrteti u krug. Ovo je i pitanje kulture: nije normalno da neko ceo život provede u gradu, a da mu je normalno da baci šut u kanal.
3) Kuće, stanovi, računi: energetska efikasnost kao “tiha” pomoć porodicama
U budžetu se vidi i program energetske efikasnosti: izdvajanja za sufinansiranje mera (npr. stolarija, kotlovi), kao i projekti vezani za grejanje/hlađenje. Možda ne zvuči kao “velika politika”, ali za porodice je to često razlika između “preživljavamo” i “možemo normalno”.
Gde još imamo razlog za ponos (i zašto je to važno i mladima)
Zrenjanin nije samo problem. Zrenjanin je i kultura, sport, manifestacije, tvrdoglava energija ljudi koji prave nešto ni iz čega. U budžetskim dokumentima vidi se finansiranje ustanova kulture i projekata (među njima i programski okvir “Zrenjanin – prestonica kulture Srbije 2025”). To je važno jer grad bez sadržaja postaje samo spavaonica.
Za starije: ovo znači da grad mora da čuva institucije i tradiciju, ali i da novac ide tamo gde se vidi rezultat, a ne samo “da se potroši”.
Za mlađe: ovo znači da grad koji ulaže u sadržaj, sport i znanje ima veću šansu da zadrži ljude – ili bar da omogući da se vrate. Nije poenta da svi ostanu. Poenta je da ostajanje bude izbor, a ne kazna.
Jedna rečenica koja boli, ali oslobađa: “Nema nam spasa bez odgovornosti”
Najrealniji plan za sutra nije jedan projekat, nego dogovor oko osnovnih stvari: voda mora biti stabilna i proverljiva, otpadne vode moraju imati sistemsko rešenje, a otpad mora prestati da bude “tuđ problem”. Budžet može da pokaže smer, ali navike i kontrola daju rezultat.
Zrenjanin danas je grad koji ima pravo i na setu i na ponos. Ali ima i obavezu da se ne laže. Ako je nešto dobro – recimo jasno. Ako nije – tražimo dokaz, rok, odgovornost. I onda se, polako, bes pretvara u nadu koja nije naivna, nego zaslužena.
Izvori (zvanično / proverljivo)
Interno (Info023): Pratite i rubriku Servisne informacije i vodič kroz Događaje za lokalne najave i obaveštenja.
Autor posta
Updated on februar 24, 2026 by linteldoo@gmail.com
Kreator portala info023.rs
U nadi da će svi nephodni podaci i novosti iz opštine Zrenjanin biti pravovremeno dostupni mojim sugrađanima, informativni portal svih građana opštine Zrenjanin je dostupan da ga uređujemo zajedno. Poziv je otvoren.Komentari
Više postova